Кoliko se deca danas pravilno razvijaju i kako su mobilni telefoni i video igrice postale najveća pretnja razvoju koštano-mišićnog sistema. U kakvom su stanju kičma, prsti, vrat, kolena i stopala kod dece, koliko težina ima uticaj na pravilno držanje tela, i zašto svetska zdravstvena organizacija apeluje da deca do tri godine, koriste telefon maksimalno 1 sat dnevno. Ortopedi, spinalni hirurzi, fizioterapeuti, pedijatri, nutricionisti i psiholozi govoriće u serijalu video priča na ove i mnoge druge teme koje danas muče roditelje, a koje za cilj imaju širenje svesti o važnosti kostiju i mišića kod dece od najranijeg uzrasta.
Cilj projekta je informisanje i edukacija roditelja dece predskolskog i školskog uzrasta i skretanje pažnje javnosti na problem deformiteta koštano-mišićnog sistema kod dece i omladine koji se pre svega ogleda u krivim prstima, ravnim tabanima i mišićima vrata i kičme, koji ukoliko se ne leče na vreme mogu da dovedu do mnogo većih problema, i izazovu probleme sa srcem, plućima, dovedu do dijabetesa kod dece ili povećanog holesterola. Edukacija, prevencija i prepoznavanje simptoma svakako će imati prioritet u ovom medijskom sadržaju. Cilj je da kroz jedan medijski sadržaj sublimiramo sve elemente iz ove teme koji su važni za pravilan rast i razvoj dece i adolescenata, ali i da roditeljima damo odgovore na pitanja koja ih muče i zbog kojih su u nedoumici suočeni za oprečnim mišljenjima i stavovima.
- Koji su najčešći deformiteti kod dece
2. Zavisnost deformiteta od uzrasta deteta
3. Kada se kod beba uoče neki deformiteti, odmah se po nalogu pedijatra upućuje fizijatru koji zavisno od stepena deformiteta pravi plan rehabilitacije, prvenstveno se edukuju majke kako da rade sa bebama kod kuce
4. Kifoza – prvi najčešći deformitet kičme
5. Skolioza – drugi najčešći deformitet kičme
6. Kako bi se izbegli teži deformiteti koštano-mišićnog sistema, veoma je važno obavljanje redovnih sistematskih pregleda
7. Do 20 stepeni, skolioze se leče korektivnim vežbama- kineziterpija. Kod deformiteta između 25 i 35 stepeni, pored vežbi – deca nose i korektivne midere. Deformiteti u grudnom delu kičmenog stuba preko 50 stepeni, ili nagle progresije kod dece starije od 10 godina, leče se operativno.
8. Mit ili predrasuda je da dečiji rančevi itekako utiču na razvoj kičme kod dece. I ovde postoje pravila kojih se nažalost veoma mali broj dece i roditelja pridržava, prvenstveno zbog sadržaja koji je danas u rančevima školaraca
9. Onoga dana kada su mobilni i tablet ušli u naše živote, pritisak na naš mišićno-koštani sistem se povećao. Taj pritisak uzrokuje cervikalnu i lumbalnu kilu, bol koji izaziva nelagodnost, loše držanje i uklještenje nerava. Svakog dana većina nas u proseku provede 2 do 4 sata glave sagnute napred kako bismo upravljali e-poštom, porukama ili društvenim medijima putem svojih telefona. Drugim rečima, tako dodamo dodatni stres od 700 do 1400 sati godišnje na naš vratni deo kičme. Srednjoškolci pomere ovu brojku na nekih 5 hiljada sati. Naša kičma zapravo nije predviđena za isti položaj duže vreme.
10. Nepravina ishrana jedan je uzroka lošeg stanja koštano-mišićnog sistema kod dece
11. U prvih 12 meseci života dete prolazi kroz različite razvojne faze motoričkog sazrevanja, da bi na kraju moglo da se uspravi, stoji i hoda. Ova brošura ima za cilj da odgovori na česta pitanja roditelja: « U kom položaju beba treba da spava, da li je potreban jastuk, kako da je transportujemo, kada i da li treba da je stavimo da sedi, da li treba da bude u šetalici, da li su bebi potrebne cipele za prohodavanje, da li treba da je vodimo – učimo da hoda…?
Razvoj deteta odvija se spontano i neprekidno, zavisi od sazrevanja nervnog sistema, ali i od spoljašnje sredine koja ga okružuje. Sve grube motoričke radnje (okretanje, hvatanje, puzanje, sedenje, stajanje i hod), dete savlada potpuno samo, bez učenja. Svaki pokušaj roditelja da nauče dete da sedi, stoji, hvata, hoda, predstavlja grubo uplitanje i ometanje normalnog razvoja kretanja!
12. I da još jednom utvrdimo gradimo, evo generalnih saveta
13. Sedi pravo, bravo bravo!
14. Kada se dođe kod fizijatra i kada se dete kasnije uputi na rehabilitaciju i korektivno vežbanje, zavisno od stepena deformiteta uključuje se niz vežbi
15. Roditelji za dete uvek žele sve najbolje, pa zato prvoj kupovini cipela najozbiljnije pristupaju. Ali, tada nastaju dileme: Kako odrediti veličinu? Koje cipele su dobre – sa ulošcima ili ne? Od poznatog proizvođača, čije su cipele i roditelji nosili kada su bili mali? Da li su najskuplje i najbolje? Međutim, nema “najboljih cipela”, niti “najboljih marki”, takve ne postoje.
Prvi i najvažniji savet jeste: Ne kupujte cipele dok dete ne počne samostalno da hoda i ne uzimajte nošenu obuću u prvim godinama detetovog života.
16. Šta je razvojno savetovalište?
17. Sa kojim brigama i nedoumicama roditelji dolaze u razvojno savetovalište?
18. Uloga defektologa u razvoju deteta
19. Kognitivne sposobnosti dece predstavljaju mentalne procese koji određuju ponašanje deteta. Obuhvataju sposobnost pažnje, pamćenja (kratkoročnog i dugoročnog), odlučivanja, fond znanja, jezik i govor, način rešavanja problema, planiranje, rasuđivanje, motoriku, zaključivanje kao i inteligenciju
Kognitivne sposobnosti dece predstavljaju mentalne procese koji određuju ponašanje deteta. Obuhvataju sposobnost pažnje, pamćenja (kratkoročnog i dugoročnog), odlučivanja, fond znanja, jezik i govor, način rešavanja problema, planiranje, rasuđivanje, zaključivanje kao i inteligenciju
Kognitivne sposobnosti dece predstavljaju mentalne procese koji određuju ponašanje deteta. Obuhvataju sposobnost pažnje, pamćenja (kratkoročnog i dugoročnog), odlučivanja, fond znanja, jezik i govor, način rešavanja problema, planiranje, rasuđivanje, zaključivanje kao i inteligenciju
21. Istraživanje Sportskog dispanzera o stanju deformiteta kod dece školskog uzrasta. Obuhvaćeno je oko 1300 dece
22. Pravilna ishrana kao preduslov zdravog koštano-mišićnog sistema
- OVAJ SADRŽAJ SUFINANSIRAN JE OD STRANE GRADA NIŠA KROZ PROJEKTNO SUFINANSIRANJE MEDIJSKIH SADRŽAJA OD JAVNOG INTERESA U 2024. GODINI
- POSEBNU ZAHVALNOST UPUĆUJEMO NIŠKOM DOMU ZDRAVLJA, RAZVOJNOM SAVETOVALIŠTU I SLUŽBI ZA FIZIJATRIJSKO LEČENJE