Digitalizacija lica iz Ćele-Kule: Antropološko istraživanje donelo nova saznanja

U Nišu su početkom juna predstavljeni rezultati antropološkog istraživanja pod nazivom “Novo lice Ćele-kule”, koje je imalo za cilj da istraži, analizira, rekonstruiše i digitalizuje lica boraca poginulih na Čegru. Ovaj ambiciozni projekat realizovalo je Društvo za akademski razvoj uz podršku Narodnog muzeja u Nišu i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Ćele kula foto GP018
Ćele kula foto: GP018

Antropološkinja Nataša Šarkić, zajedno sa Milanom Simonovićem, koordinatorom projekta, izneli su rezultate antropoloških analiza Ćele kule gde su sačuvane lobanje boraca, koje će zahvaljujući ovom projektu, po prvi put dobiti svoja lica posle više od dva veka.

Nataša Šarkić
Nataša Šarkić foto: GP018

“Ovo je prvi put da je jedan naučni projekat finansiran potpuno od donacija,” rekla je Šarkić.

“Projekat je sada u svojoj drugoj fazi. Prva faza, završena u septembru, uključivala je 3D skeniranje svake lobanje, dok druga faza obuhvata detaljne antropološke analize. Treća faza će prikazati konačni izgled lica.”

Šarkić je naglasila da je obrađeno 48 od ukupno 58 lobanja, dok su preostale u previše lošem stanju za analizu.

“Nemamo kompletan skelet, čak ni cele lobanje, pa su i rezultati bili limitirani, najviše na pol. Utvrdili smo da su sve lobanje pripadale muškarcima, najmlađa individua imala je 11 godina, a najstarija preko 50 godina.”

Ćele Kula
Ćele Kula foto: GP018

Iznenađenje za istraživače bile su mlade individue među lobanjama.

“Da neko ima 11 godina, to je manje nego što smo mogli da pretpostavimo. To dete je imalo perimortalne povrede, odnosno ubijeno je udarcem u glavu, Imamo i dva slučaja dekapitacije, odnosno odsecanja glave, uključujući i onaj na lobanji za koju se veruje da je Stevan Sinđelić”, objasnila je Šarkić.

Digitalizacija lica iz Ćele-Kule
Digitalizacija lica iz Ćele-Kule foto: GP018

Facijalna rekonstrukcija je obavljena u laboratoriji Univerziteta u Trstu, koristeći tehniku koja se bazira na dodavanju mekih tkiva na osnovni model lobanje dobijen fotogrametrijskom rekonstrukcijom. Ova metoda je pouzdana i koristi se već petnaest godina za forenzičko prepoznavanje i daje veoma verodostojne rezultate.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *