By using this site, you agree to the Privacy Policy and Terms of Use.
Prihvati
NiškaNiškaNiška
Promena veličine fontaAa
  • Početna
  • Društvo
  • Hronika
  • Kultura
  • Politika
  • Projekti
    • Projekti – 2025
    • Projekti – 2024
  • Sport
Čitanje: Od radničke borbe do roštilja u prirodi: kako je Prvi maj menjao svoje lice
Podeli
Promena veličine fontaAa
NiškaNiška
Pretraga
  • Početna
  • Društvo
  • Hronika
  • Kultura
  • Politika
  • Projekti
    • Projekti – 2025
    • Projekti – 2024
  • Sport
Imate postojeći nalog? Prijavi se
Prati nas
Niška > Blog > Društvo > Od radničke borbe do roštilja u prirodi: kako je Prvi maj menjao svoje lice
Društvo

Od radničke borbe do roštilja u prirodi: kako je Prvi maj menjao svoje lice

NiskaPrica
Poslednje ažuriranje: 05.05.2026 14:53
NiskaPrica
Objavljeno: 01.05.2026
Podeli
foto:GP018
Podeli
Prvi maj, danas sinonim za odmor, druženje i boravak u prirodi, svoje korene ima u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada. Kako objašnjava Bojana Dašić iz Istorijskog arhiva Niš, ovaj praznik je kroz vreme prošao veliki put – od štrajkova i radničkih protesta, do kulturnih manifestacija i savremenog načina proslave koji podrazumeva izlete i okupljanja na otvorenom.
Bojana Dašić
Bojana Dašić foto: GP018

„Nekad je 1. maj imao svoj koren u davnom 19. veku, kada je 1. maj u stvari bio borba za bolji položaj radnika i za uslove njihovog rada. A danas, odnosno, kasnije u nekom savremenom dobu, ono što mi danas možemo da vidimo, 1. maj je u stvari trenutak kada ljudi imaju slobodan dan i kada to vreme koriste da provedu sa svojom porodicom i sa svojim prijateljima, uglavnom na raznim izletištima, kako u našem gradu, tako i u okolini samog Niša, uz veselje, piće i jelo”, kaže arhivistkinja Bojana Dašić.

Contents
    • Prvi maj, danas sinonim za odmor, druženje i boravak u prirodi, svoje korene ima u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada. Kako objašnjava Bojana Dašić iz Istorijskog arhiva Niš, ovaj praznik je kroz vreme prošao veliki put – od štrajkova i radničkih protesta, do kulturnih manifestacija i savremenog načina proslave koji podrazumeva izlete i okupljanja na otvorenom.
  • „Ovde imamo i fotografije, i stare novine, odnosno staru štampu, ali i plakate koje govore o tim promenama. Početak, kada je bilo insistirano da se organizuju štrajkovi, i da se zaustavi rad u fabrikama, gde je to moglo da bude mirnim putem, ali i kasnije, pogotovo nakon 1945. godine, kada se manifestacije povodom 1. maja pretvaraju u neka kulturna dešavanja. Trajalo je to i po par dana, bilo je često i 1, 2. i 3. maja, a to što spominjemo sada odlazak u prirodu, to je nešto dublje ukorenjeno u narodu, što se povezuje sa Đurđevdanskim urankom, i s obzirom da se to polako prenelo i na 1. maj, pa sada imamo taj doček zore povodom 1. maja, a ne Đurđevdana”, navela je Bojana Dašić.

Istorijski arhiv čuva brojna svedočanstva promena u načinu obeležavanja ovog praznika – od fotografija i novinskih članaka do plakata koji oslikavaju duh vremena i društvene okolnosti u kojima se Prvi maj obeležavao.

„Ovde imamo i fotografije, i stare novine, odnosno staru štampu, ali i plakate koje govore o tim promenama. Početak, kada je bilo insistirano da se organizuju štrajkovi, i da se zaustavi rad u fabrikama, gde je to moglo da bude mirnim putem, ali i kasnije, pogotovo nakon 1945. godine, kada se manifestacije povodom 1. maja pretvaraju u neka kulturna dešavanja. Trajalo je to i po par dana, bilo je često i 1, 2. i 3. maja, a to što spominjemo sada odlazak u prirodu, to je nešto dublje ukorenjeno u narodu, što se povezuje sa Đurđevdanskim urankom, i s obzirom da se to polako prenelo i na 1. maj, pa sada imamo taj doček zore povodom 1. maja, a ne Đurđevdana”, navela je Bojana Dašić.

Sam praznik rada nastao je krajem 19. veka, u vreme intenzivne industrijalizacije, kada su radnici širom sveta radili u izuzetno teškim uslovima – dugo, slabo plaćeno i bez osnovnih prava. Upravo takve okolnosti dovele su do organizovanja štrajkova i borbe za osmočasovno radno vreme.

„Radnici su živeli u teškim uslovima, uslovi rada u kojima su oni funkcionisali su bili izuzetno teški, u smislu da su oni radili od 12 do 16 sati u jednom danu, da je njihova radna nedelja bila minimum šest radnih dana, da su bili malo plaćeni i da su stalno bili na rubu egzistencije. Korišćena je radna snaga i muškaraca i žena, ali, nažalost, ono što potenciram je da su i deca u tim uslovima i radila. Tako da je položaj radnika prosto zahtevao određenu promenu i povodom toga su organizovani štrajkovi i obustava rada”, dodala je Bojana Dašić.

Kako ističe, prvi talas obeležavanja Prvog maja potekao je iz Sjedinjenih Američkih Država, odakle se ideja proširila na ostatak sveta. Uprkos brojnim političkim i društvenim promenama, ovaj praznik je opstao i danas se obeležava u velikom broju zemalja, zadržavajući simboliku borbe za radnička prava, ali i dobijajući novu, opušteniju dimenziju u svakodnevnom životu ljudi.

Prodata Niška pivara – Metla Group iz Leskovca preuzela čuveni brend sa tradicijom od 1884.
Počeli Dani eUprave u Nišu: Građani mogu da otvore eID nalog i upoznaju se sa digitalnim uslugama
Sve više mladih sa oštećenim sluhom, a mnogi nisu ni svesni da imaju problem
Sretenjska odlikovanja: Ordenje za Dom učenika Niš, SC „Čair” i Bojana Dikića
Fakultetu srpskih studija Univerziteta u Nišu uručena dozvola za rad
Podeli ovaj članak
Facebook E-pošta Štampaj
Nema komentara

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas

Pronađite nas na društvenim mrežama
FacebookSviđa mi se
XPrati
InstagramPrati
YoutubePretplati se

Nedeljni bilten

Prijavite se da biste dobijali naše najnovije članke!
Popularne vesti
Politika

Potpisan sporazum sa Azerbejdžanom o gradnji gasne elektrane u okolini Niša

NiskaPrica
NiskaPrica
17.02.2026
Niš dobija potpuno novi sportski teren sa tribinama i reflektorima
Klinika za pedijatriju UKC-a dobila na poklon dva inkubatora
Dragana iz Niša neguje tradiciju i pomaže onima koji nemaju – Napustila fabriku i otvorila svoju pekaru
Promene na čelu Tržnice, Gradske stambene agencije, Muzeja, Sigurne kuće i Centra Mara
Ad imageAd image

Kategorije

  • Društvo
  • Hronika
  • Kultura
  • Nemoj da se stidiš – Niš 2025
  • Politika
  • Projekti
  • Sport

O nama

Niška priča je kolažno-informativni portal koji na nedeljnom nivou prati društveno političke teme u Nišu, dok se posebna pažnja posvećuje temama za mlade, kao i temama iz oblasti kulture, zabave i sporta.
Brzi linkovi
  • O nama
  • Impresum
Meni
  • Početna
  • Društvo
  • Hronika
  • Kultura
  • Politika
  • Projekti
    • Projekti – 2025
    • Projekti – 2024
  • Sport
Prati nas
© 2026 Niška priča. All Rights Reserved.
Welcome Back!

Sign in to your account

Korisničko ime ili adresa e-pošte
Lozinka

Zaboravili ste lozinku?