Iako je Ivo Andrić u kolektivnom pamćenju pre svega nobelovac i jedan od najznačajnijih pisaca 20. veka, njegov višegodišnji rad u diplomatiji i danas je znatno manje poznat široj javnosti. Iza književnog opusa koji je obeležio epohu stoji i složena karijera državnog službenika, oblikovana burnim istorijskim okolnostima Evrope tokom Prvog i Drugog svetskog rata.

Upravo taj, tiši i često zanemareni deo Andrićevog života, otkriva slojeve njegove ličnosti i kontekst u kojem je nastajalo njegovo književno delo. U Istorijskom arhivu Niš danas je otvorena izložba „Ivo Andrić u diplomatiji”, autorski projekat Arhiva Jugoslavije, koji potpisuju Dušan Jončić i Jelena Đurišić.
Izložba obuhvata period od njegovog zatočeništva u Prvom svetskom ratu, pa sve to službovanja u Berlinu tokom Drugog svetskog rata.

„Bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, kad su bile zaista teške godine, od 1939. do 1941. godine, početak Drugog svetskog rata. On je tada predao akreditive Adolfu Hitleru, koji je bio kancelar Nemačke. Tada je on za vreme vlade Milana Stojadinovića bio zamenik ministra spoljnih poslova. Njegova delatnost je bila u jedno turbulentno teško vreme, to je vreme pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu i to je imalo značajno mesto. On se vidi i na slici u dvorcu Belvedere kad je potpisivan pristup Trojnom paktu, što mu se promenom vlasti 1945. godine uzelo za zlo”, ističe Milan Terzić, istoričar i direktor Arhiva Jugoslavije.
Postavka kroz originalnu arhivsku građu, dokumenta, fotografije i prateće materijale osvetljava više od dvadeset godina Andrićeve službe u diplomatskim predstavništvima Kraljevine Jugoslavije. Poseban akcenat stavljen je na vezu između njegovog javnog i diplomatskog angažmana, složenog istorijskog konteksta u kojem je delovao, kao i književnog stvaralaštva koje ga je svrstalo među najznačajnije pisce prošlog veka.

„Izložba svedoči o diplomatskoj karijeri Ive Andrića u periodu od 1920. do 1941. godine. U tom periodu od 21 godine Ivo Andrić je službovao u osam država i deset gradova. Ova izložba pokazuje razvojni put njegove diplomatske karijere, koji je išao od Vatikana, preko Bukurešta, Trsta, Graca, Beograda i Ministarstva inostranih poslova, zatim Marseja, Pariza, Madrida, Brisela, Ženeve, odnosno Stalne delegacije Kraljevine Jugoslavije pri Društvu naroda, i konačno ponovo Beograda, gde je poznih 30-ih godina dostigao poziciju drugog čoveka jugoslovenske diplomatije. Konačno se završava sa njegovim službovanjem u Berlinu”, naveo je Dragan Teodosić, autor redigovane verzije izložbe.
Gostovanje izložbe u Nišu realizuje se u okviru saradnje Istorijskog arhiva Niš i Arhiva Jugoslavije, sa ciljem da se bogato arhivsko nasleđe i kulturno-istorijske teme približe što široj publici.

„Ova izložba ’Ivo Andrić u diplomatiji’ je jedna izložba koju kada pogledate uočavate da se diplomatija, književnosti i istorija prepliću u jednoj istoj tački – a to je čovek. Nije dokument, nije titula, već je to jedna sposobnost da se uočava svet oko sebe i da se osluškuje i da se gleda i razume čovek”, ističe Snežana Radović, direktorka niškog arhiva.


